Kategorija: EU fondovi i nacionalne potpore

U okviru inicijative “Ideas Powered for Business”, s ciljem da se malim i srednjim poduzećima (MSP) s poslovnim nastanom u Europskoj uniji pomogne u zaštiti njihovog intelektualnog vlasništva, Europska komisija i Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo osnovali su novi Fond za MSP-ove. Proračun iznosi 47 milijuna eura te će pružati sljedeće usluge:

• povrat 90 % naknada koje države članice naplaćuju za usluge preddijagnostičkog ispitivanja (IP Scan), koje pružaju opsežnu procjenu potreba MSP-a za zaštitom intelektualnog vlasništva, uzimajući u obzir potencijal inovativnosti njegove nematerijalne imovine;
• povrat 75 % naknada koje naplaćuju uredi za intelektualno vlasništvo (uključujući nacionalne urede za intelektualno vlasništvo, Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo i Ured Beneluksa za intelektualno vlasništvo) za registraciju žigova i dizajna;
• povrat 50 % naknada koje naplaćuje Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo za dobivanje međunarodne zaštite žiga i dizajna;
• povrat 50 % naknada koje naplaćuju nacionalni patentni uredi za registraciju patenata u 2022.

Od 2023. moguća je potpora i za dodatne usluge, npr. djelomični povrat troškova pretraživanja ranijih patenata prije prijave patenta; pravne savjete o intelektualnom vlasništvu koje naplaćuju odvjetnici za intelektualno vlasništvo (za registraciju patenata, ugovore o licenciranju, procjenu vrijednosti intelektualnog vlasništva, troškove alternativnog rješavanja sporova itd.).

Kako bi zaštitili svoje inovacije, MSP-ovima je potreban fleksibilan paket instrumenata za zaštitu intelektualnog vlasništva i brzo financiranje. Stoga se novim EU-ovim Fondom za MSP-ove prvi put obuhvaćaju i patenti. MSP bi primjerice mogao podnijeti zahtjev za povrat naknade za registraciju za patentiranje izuma u državi članici.

Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo upravljat će Fondom za MSP-ove putem poziva na podnošenje prijedloga. Kako bi se osiguralo pravedno i jednako postupanje s potencijalnim korisnicima te učinkovito upravljanje ovom inicijativom, zahtjev za bespovratna sredstva bit će otvoren tijekom razdoblja 2022. – 2024. Prijave će se pregledavati i ocjenjivati prema redoslijedu podnošenja.

Više informacija o Fondu pronađite na poveznici https://euipo.europa.eu/ohimportal/hr/online-services/sme-fund .

Vlada ovogodišnji gospodarski rast projicira na devet posto, a prihode proračuna za 2022. godinu na 164,5 milijardi kuna, rekao je danas premijer Andrej Plenković. “To je jako dobro postignuće i time je premašena razina realnoga BDP-a iz 2019.”, poručio je istaknuvši da to govori o snazi hrvatskoga gospodarstva, njegovoj žilavosti, agilnosti i sposobnosti da se brzo vrati u okvire korisne dinamike. 

Otvarajući današnju, 82. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.

Minimalna plaća od 3750 kuna prvi puta je iznad 50 posto prosječne neto plaće

Najavio je da će na današnjoj sjednici Vlada donijeti dvije važne odluke – jedna se tiče povećanja minimalne plaće, a druga produljenje roka za provedbu popisa stanovništva.  

Od 1. siječnja 2022. godine, najavio je premijer, minimalna plaća povećat će se za čak 10,3 posto, s dosadašnjih 3400 na 3750 kuna, odnosno 500 eura, a odnosi se na oko 51 tisuću zaposlenih.

Rebalans proračuna – ukupni prihodi povećavaju se za 3,3 milijarde kuna, a ukupni rashodi za 6 milijardi

Potom se osvrnuo na prijedlog rebalansa proračuna za ovu godinu i državnog proračuna za 2022.

Podsjetio je da je, prije krize izazvane pandemijom Covida 19, Vlada vodila politiku makroekonomske stabilnosti, stvorila temelje za održiv gospodarski rast i stabilizirala javne financije, što je pomoglo i Vladi i državi da stekne povjerenje i reputaciju kod međunarodnih financijskih institucija, agencija za kreditni rejting, domaćih i inozemnih financijskih tržišta

Posebno je naglasio da bi, prema sadašnjim izračunima, realni rast BDP-a u Hrvatskoj u 2021. godini trebao biti viši od ranije projiciranog, odnosno 9 posto.

Rebalansom državnog proračuna za 2021. godini, izvijestio je premijer, ukupni prihodi povećavaju se za 3,3 milijarde kuna i ukupno iznose 153,6 milijarde kuna, a ukupni rashodi povećavaju se za šest milijardi kuna odnosno planirani su u iznosu od 173,3 milijarde kuna.

Rapidno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u

Očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 19,7 milijarde kuna ili 4,7 posto BDP-a. Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto BDP-a, rekao je premijer.

Na temelju kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2021. zabilježiti smanjenje od 4,2 postotna boda u odnosu godinu ranije te će iznositi 83,1 posto BDP-a.

“Nakon ove krizne godine, već rapidno ponovno smanjujemo udio javnoga duga u BDP-u”, poručio je premijer Plenković.

“Vlada očekuje nastavak snažnog rasta gospodarske aktivnosti po stopama od 4,4 posto u 2022., zatim 3,7 posto u 2023. te 3,1 posto u 2024. godini”, kazao je.

Očekuje se i značajan prihod proračuna kroz povlačenje sredstava iz europskih fondova, kao i  sredstava iz Fonda za solidarnost za financiranje dijela obnove, dodao je


Ključno je povjerenje u smjer i način na koji vodimo Hrvatsku

Manjak općeg proračuna za 2022. prema metodologiji ESA 2010 očekuje se u iznosu od 2,6 posto BDP-a u 2022. godini. U 2023. ponovno se predviđa manjak od 2,4 posto BDP-a, dok će manjak u 2023. iznositi 1,9 posto BDP-a.

U skladu s kretanjem salda proračuna opće države očekuje se i znatno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 83,1 posto BDP-a u 2021. godini, odnosno na 80,7 posto u 2022., 78 posto BDP u 2023. godini te 75,3 posto BDP-a u 2024. godini.


Podsjetio je pritom da je ovo desetljeće u kojem će se provesti Nacionalna razvojna strategija, iskoristiti najveći iznos bespovratnih sredstava koja su nam na raspolaganju, nastaviti s ulaganjima i nastaviti politiku hvatanja koraka s razvijenijim državama srednje i istočne Europe.

Zaklada Stalnog tajništva Jadransko-jonska inicijativa i Veleučilište u Marche-u, u narodu Amb. Giovanni Castellaneta, glavni tajnik IAI, i prof. Gian Luca Gregori, veličanstveni rektor UNIVPM-a, potpisali su 6. srpnja ove godine. memorandum o razumijevanju usmjeren na jačanje suradnje između dvaju tijela za razvoj novih znanstveno-nastavnih aktivnosti o pitanjima koja se odnose na europske integracije.

Ovim protokolom konsolidirana je temeljna uloga akademsko-znanstvene suradnje sa zemljama Zapadnog Balkana promicanjem djelovanja za razvoj istraživačke i nastavne djelatnosti, promicanjem znanja, integracije i međusobnog obogaćivanja među kulturama.

Suradnja uključuje 10 stipendija, u trajanju od dvije godine, financirane od strane Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne suradnje, u korist studenata s područja Zapadnog Balkana za upis na jedan od 4 diplomski tečaja na engleskom jeziku na Politehničkom sveučilištu od Županje Marche u Italiji (Intenational Economics and Commerce, Biomedical Engineering, Environmental Engineering e Food and Beverage Innovation and) i početak tečaja o pitanjima europskih integracija i političko-ekonomskog razvoja zemalja zainteresiranih za Jadransko-jonsku inicijativu i strategiju EUSAIR.

Ove deset stipendije o temama koja se odnose na europsku integraciju i politički/ekonomski razvoj zemalja na koje utječe EUSAIR strategija dio su dosjea za mlade koji je Tajništvo IAI snažno provodilo posljednjih godina i koji se nastavlja i pod trenutnim albanskim predsjedanjem Inicijativom.

Rok za upis određen je do 8. studenog 2021. godine.

U Univpm-u se nalazi i Glavno tajništvo UniAdrion, udruge sveučilišta jadransko-jonskog područja, koja već više od 20 godina surađuje sa Zakladom IAI za razvoj područja. Ovom suradnjom nastoji se učvrstiti i sve više razvijati onaj duh suradnje i prijateljstva između zemalja Jadransko-jonskog mora koji je temelj „Deklaracije iz Ancone“.