U trećem tromjesečju 2019. rast gospodarske aktivnosti intenzivirao se u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada je bilo zabilježeno njegovo usporavanje. Dinamiziranje realne aktivnosti odraz je rasta osobne potrošnje i izvoza robe i usluga koji je bio snažniji nego u prethodnom tromjesečju. Osim toga, zabilježeno je i snažno usporavanje rasta ukupnog uvoza. Tako bi stopa rasta realnog BDP-a na razini 2020. godine trebala iznositi 2,8%. Na tržištu rada očekuje se nastavak rasta broja zaposlenih i pad stope nezaposlenosti.
U 2020. bi se inflacija mogla ubrzati na 1,4% kao rezultat povećanja godišnje stope rasta cijena hrane i rasta trošarina. Trend poboljšavanja relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti mogao bi se nastaviti.
Kada je riječ o fiskalnoj politici, prema izmjenama i dopunama proračuna za 2019. godinu, nakon viška proračuna opće države u 2018., u 2020. godini predviđa se višak u iznosu od 0,2% BDP-a. Dug opće države vjerojatno će se nastaviti smanjivati u skladu s propisanim fiskalnim pravilima.
Kada je riječ o inozemnoj potražnji, očekuje se da će se nastaviti rast izvoza robe i usluga, i to sličnom dinamikom kao i godinu prije. S druge strane, rast ukupnog uvoza mogao bi biti manji nego u prethodnoj godini, zbog iznimno niskog rasta uvoza robe koji je bio zabilježen u trećem tromjesečju.
Ocjenjuje se da su u projekciji BDP-a tijekom projekcijskog razdoblja naglašeniji negativni rizici. Najznačajniji negativni rizici proizlaze iz vanjskog okruženja, i vezani su uz mogućnost daljnjeg jačanja protekcionizma na globalnoj razini, nepovoljne učinke izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU-a te mogućnost snažnijeg usporavanja gospodarskog rasta kod najznačajnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera.
Domaći rizici povezani su u prvom redu s tržištem rada, s obzirom na to da projekcija podrazumijeva nastavak rasta zaposlenosti i blago povećanje stope participacije radne snage. Kada je riječ o plaćama, njihov bi se rast mogao usporiti, pri čemu se u 2020. očekuje dinamiziranje rasta, djelomično prouzročeno povećanjem plaća u javnom sektoru.
Inflatorni pritisci iz vanjskog okružja trebali bi u 2020. biti uglavnom prigušeni, ima li se na umu, primjerice, očekivani pad cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, blagi rast cijena drugih sirovina i niska inflacija u zemljama najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima. Ocjenjuje se da su rizici da inflacija bude niža odnosno viša od projicirane, uravnoteženi.
Kada je riječ o tokovima kapitala s inozemstvom, očekivani neto odljev kapitala u 2019. i 2020. odnosi se na daljnje smanjenje neto dužničkih obveza domaćih sektora i rast međunarodnih pričuva. U skladu s time relativni pokazatelji vanjskih neravnoteža trebali bi se nastaviti poboljšavati.
Prijedlog proračuna za 2020. godinu ponovno predviđa višak opće države u iznosu od 0,2% BDP-a, koji bi se u idućim godinama mogao blago povećati.
Osnovne informacije o Hrvatskoj – ekonomski indikatori
Kretanja u globalnom okružju
Usporavanje globalnoga gospodarskog rasta, koje je započelo prethodne godine, nastavilo se i u prvih devet mjeseci 2019. te je bilo praćeno slabljenjem svjetske trgovine, poglavito kapitalnim proizvodima te automobilima i automobilskim dijelovima. Nepovoljno su na svjetsku trgovinu djelovali mnogi čimbenici, među kojima se izdvajaju povećane neizvjesnosti u uvjetima rastućega trgovinskog protekcionizma i izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU-a, a djelomično i time uzrokovano slabljenje investicijske potrošnje i krize u pojedinim zemljama s tržištima u nastajanju.
Zamjetno je oslabjela i gospodarska aktivnost najvećih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera. Usporavanje gospodarskog rasta i pad cijena sirove nafte djelovali su na daljnje slabljenje globalnih inflacijskih pritisaka. Rastu je najviše pridonio nastavak snažnog povećanja osobne potrošnje, zahvaljujući i dalje izrazito povoljnim kretanjima na tržištu rada, te državne potrošnje, dok se zamjetljivo usporila investicijska aktivnost. Istodobno je inflacija tijekom prvih devet mjeseci ostala ispod ciljane razine od 2%.
Glavni hrvatski vanjskotrgovinski partneri
Tijekom prvih devet mjeseci 2019. gospodarska aktivnost najvećih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera zamjetno je oslabjela, posebno kod partnera iz euro područja. Uz usporavanje u Njemačkoj istodobno se nastavio skroman rast talijanskoga gospodarstva, za koje je, nakon tehničke recesije sredinom prošle godine, već četvrto tromjesečje zaredom zabilježen rast od samo 0,1% u odnosu na prethodna tri mjeseca. Slični su bili trendovi u Sloveniji i Austriji, premda je rast u njihovu slučaju još uvijek razmjerno dinamičan. S druge strane, iako su zemlje jugoistočne Europe i dalje ostale najdinamičnije ekonomije među ključnim hrvatskim vanjskotrgovinskim partnerima, i njihova su gospodarstva ostvarila nešto sporiji rast u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Projicirana kretanja
Očekuje se neujednačeno ubrzanje rasta svjetskoga gospodarstva u 2020. nakon sinkroniziranog i široko rasprostranjenog usporavanja u 2019. godini. Tako bi rast u razvijenim zemljama u 2020. mogao ostati nepromijenjen u usporedbi s 2019., dok bi se rast u zemljama s tržištima u nastajanju sljedeće godine mogao primjetno ubrzati. U uvjetima bržega globalnog gospodarskog rasta i rasta investicijske potražnje u zemljama s tržištima u nastajanju očekuje se i oporavak rasta volumena svjetske trgovine u 2020., nakon izrazitog usporavanja u prethodnoj godini.
S jedne strane, gospodarski rast zemalja s tržištima u nastajanju mogao bi se oporaviti, dok bi se rast razvijenih zemalja mogao zadržati na ocijenjenoj razini iz 2019., uz tek neznatno ubrzanje inflacije. S druge strane, projekcije Europske komisije znatno su opreznije te se tako u 2020. očekuje tek neznatno ubrzanje globalnog rasta, na 3,0% s 2,9% u 2019. Uvjeti financiranja mogli bi i dalje ostati povoljni zahvaljujući akomodativnim monetarnim uvjetima koji prevladavaju u većini velikih gospodarstava.
Usporavanje rasta i konvergencija prema potencijalnoj stopi rasta uglavnom se očekuju zbog promjene karaktera do sada ekspanzivne fiskalne politike, strukturnih ograničenja na tržištu rada i nepovoljnih učinaka trgovinskog sukoba s Kinom. Pritom bi najveći doprinos rastu i dalje trebao dati nastavak rasta osobne potrošnje, dok bi doprinos inozemne potražnje trebao ostati negativan uz izražene pritiske na realnu aprecijaciju američkog dolara. U skladu s opisanim trendovima u globalnom gospodarstvu i trgovini očekuje se da će se nakon usporavanja u 2019. rast potražnje za hrvatskim izvoznim proizvodima sljedeće godine tek blago oporaviti, ali bi trebao ostati znatno ispod razina ostvarenih u razdoblju od 2015. do 2018.
Procjena učinaka potencijalnoga izraženog pada inozemne potražnje i rasta percepcije rizičnosti na hrvatsko gospodarstvo
U globalnom i europskom gospodarstvu došlo je do porasta neizvjesnosti zbog rizika vezanih uz usporavanje rasta globalnoga gospodarstva i porasta vjerojatnosti recesije u glavnim trgovinskim partnerima Hrvatske. U takvim uvjetima važno je ocijeniti koliko bi potencijalna materijalizacija spomenutih rizika mogla utjecati na gospodarski rast u Hrvatskoj. Stoga Vam prikazujemo rezultate dvaju alternativnih scenarija (simulacija). U prvom alternativnom scenariju pretpostavlja se jednogodišnja recesija u glavnim trgovinskim partnerima Hrvatske, bez pritisaka na porast premije za rizik koja povisuje cijenu zaduživanja. U drugom se alternativnom scenariju pretpostavlja da negativna gospodarska kretanja dovode i do porasta premije za rizik.
Ključan rizik za Hrvatsku izdvajaju slabi gospodarski rezultati najvećih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, Italije i Njemačke, koji mogu dovesti do prelijevanja negativnih impulsa inozemne potražnje na domaću gospodarsku aktivnost. Ako slabi gospodarski rezultati povećaju percepciju rizika investitora na financijskim tržištima, uz nepovoljan šok inozemne potražnje za proizvodima i uslugama proizvedenima ili ponuđenima u Hrvatskoj, može doći i do porasta premije za rizik, koja se očituje u rastu CDS-a (engl. credit default swap) na hrvatske državne obveznice. U uvjetima visoke zaduženosti, posebice javnog sektora, rast troškova zaduživanja zbog rasta premije za rizik dodatno bi pojačao učinke negativnih šokova u domaćem gospodarstvu. Rezultati simulacije pokazuju da bi u prvoj godini u oba alternativna scenarija gospodarski rast u Hrvatskoj bio za 1,6 postotnih bodova manji nego u osnovnom scenariju.
Gospodarska aktivnost mogla bi se u 2020. povećavati nešto slabijom dinamikom nego godinu dana prije, pa bi stopa rasta realnog BDP-a mogla iznositi 2,8%. Blago je usporavanje odraz sporijeg rasta izvoza i domaće potražnje. Iako se očekuje snažniji rast potražnje glavnih vanjskotrgovinskih partnera, na stopu rasta izvoza nepovoljno bi mogao djelovati bazni učinak, odnosno jednokratni znatno viši izvoz pojedinih kategorija proizvoda u 2019. godini. Investicijska aktivnost mogla bi nastaviti rasti po relativno visokim stopama, ali ipak nešto nižim nego prethodne godine. S druge strane, očekuje se blago ubrzavanje rasta osobne potrošnje pod utjecajem nastavka povećavanja zaposlenosti i plaća, poglavito u javnom sektoru, te poreznog rasterećenja. Osim toga, može se očekivati nastavak rasta kreditiranja stanovništva. Tako bi osobna potrošnja mogla i u 2020. dati najveći pozitivan doprinos ukupnom gospodarskom rastu.