Donosimo Vam izmjene zakona kojima se mijenjaju porezni propisi s primjenom od 1. siječnja 2020. godine. Promjene se odnose na većinu malih i srednjih poduzetnika.
Porez na dohodak
Osnovni osobni mjesečni odbitak povećava se na 4.000 kuna. Na primjeru osobe koja prirez plaća u Zagrebu i nema dodatnih osobnih odbitaka, svaka mjesečna bruto I plaća veća od 5.000 kuna rezultirat će za 56 kuna većom neto plaćom. Ovo se odnosi na sve plaće isplaćene od siječnja 2020. pa tako i na plaću za prosinac 2019.
Mladim osobama s godišnjim oporezivim dohotkom do 360.000 kuna smanjuje se porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada (plaće) za 100% do 25 godina života te za 50% od 26 do 30 godina života. Umanjenje se odnosi na cijelu godinu u kojoj osoba navršava određeni broj godina života. Umanjenje će se ostvariti u godišnjem obračunu poreza na dohodak što znači da neće utjecati na mjesečni iznos neto plaće već će se ostvariti u jednom godišnjem iznosu. Primjerice, osoba koja ima bruto I plaću u iznosu od 8.000 kuna te prirez plaća u Zagrebu i nema dodatnih odbitaka, od 01.01.2020. godine ostvarivat će mjesečnu neto plaću od 5.720,32 kune nakon plaćanja i 679,68 kuna poreza i prireza. Osoba mlađa od 25 godina ostvarit će godišnji povrat poreza u iznosu od 8.156,16 kuna, a osoba stara od 26 do 30 godina 50% tog iznosa odnosno 4.078,08 kuna.
Premije dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg zaposlenika do propisanog iznosa postaju neoporezivi primici na koje se ne plaćaju niti porezi niti doprinosi. Prijedlog Pravilnika o porezu na dohodak u javnoj raspravi u siječnju 2020. godine propisuje iznos od 2.500,00 kuna godišnje za jednog zaposlenika na temelju vjerodostojne dokumentacije.
Poslodavci će moći koristiti porezne kartice pri isplati plaće bivšim radnicima za posljednji mjesec rada, a najkasnije do isplate plaće ili do dana dospjelosti plaće za posljednji mjesec rada kod tog poslodavca. Ovo u praksi znači da će zaposlenik koji više ne radi kod bivšeg poslodavca te se u međuvremenu nije zaposlio kod drugog poslodavca, za zadnji mjesec rada kod bivšeg poslodavca dobiti jednaku neto plaću kao i u ostalim mjesecima rada kod tog poslodavca.
Pravilnikom će biti definirane kontrole obilježja nesamostalnog rada, a ukoliko se utvrdi da rad koji nije oporezovan kao plaća ne zadovoljava navedene kontrole, isti će biti oporezovan kao plaća. Time se naglašava nemogućnost korištenja pogodnijih poreznih statusa, primjerice paušalnog obrta, za plaćanje nesamostalnog rada odnosno rada za kojeg bi trebala biti isplaćena plaća.
Minimalna plaća
U Narodnim novinama 106/19 objavljena je Uredba o visini minimalne plaće koja se za puno radno vrijeme povećava u 2020. godina na 4.062,51 kunu s 3.750,00 kuna u 2019. bruto mjesečno. Minimalna neto mjesečna plaća za puno radno vrijeme time se povećava s 3.000 na 3.250 kuna.
Porez na dodanu vrijednost
Opća stopa PDV od 01.01.2020. zadržava se na 25% umjesto 24% kako je bilo određeno promjenama zakona donesenim u 2018. godini.
Stopa PDV za pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta smanjuje se na 13%. Ne postoji razlika između jela konzumiranih u ugostiteljskom objektu u odnosu na ona koja se dostavljaju. Nema promjene u stopi PDV na usluživanje pića koja ostaje 25%.
Prag prihoda za primjenu postupka oporezivanja po naplaćenim naknadama povećava se s 3 na 7,5 milijuna kuna. Obveznici prijavljeni u ovaj postupak PDV plaćaju samo po naplaćenim izlaznim računima, a obvezu umanjuju za pretporez iskazan samo na ulaznim računima koje su platili.
U slučaju da obveznik pređe prag prihoda za ulazak u sustav PDV od 300.000 kuna, a ne podnese prijavu za ulazak u sustav PDV, Porezna uprava će ga upisati po službenoj dužnosti.
Porez na dobit
Prag ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12% povećava se s 3 na 7,5 milijuna kuna. Promjena se odnosi na dobit ostvarenu od 01.01.2020. godine dok je za 2019. godinu i dalje važeći prag od 3 milijuna kuna prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12%.
Promjena gore navedenog iznosa praga primjenjivat će se i za mogućnost plaćanja poreza na dobit po novčanom načelu kao i za prag od kojeg obrtnici postaju obveznici plaćanja poreza na dobit.
Porezni obveznik koji namjerava pokrenuti postupke premještaja sjedišta ili upravljanja poslovima iz tuzemstva u inozemstvo, spajanja ili podjele, likvidacije i prestanka poslovanja po skraćenom postupku, dužan je te postupke najaviti Poreznoj upravi najkasnije 30 dana prije početka obavljanja formalnih radnji prema nadležnim tijelima.
Prijava poreza na dobit podnosit će se u roku od 30 dana od otvaranja stečajnog postupka te u roku od 8 dana od pokretanja likvidacije. U slučaju nepodnošenja, porez na dobit odredit će se procjenom.
Opći porezni zakon
Promjenama Općeg poreznog zakona eksplicite se navode neka korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, a koja su i do sada u poreznom nadzoru mogla biti proglašena korištenjem protivno svrsi zakona:
- kada poslodavac za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim obveznikom druge načine za obavljanje posla koji su oporezivi nižim poreznim stopama, primjerice plaćanje naknade po fakturi samostalne djelatnosti umjesto plaće;
- kada poduzetnik organizacijski oblik u kojem posluje učestalo mijenja, odnosno za svaki ugovoreni posao koristi jedan organizacijski oblik koji zatim zamjenjuje drugim, a koji je oporeziv nižim poreznim stopama ili izbjegava ispunjavanje drugih poreznih obveza, primjerice, prebacivanje djelatnosti u novo poduzeće kako bi se izbjegao ulazak u sustav PDV;
- poduzetnik koristi povezana društva s isključivom svrhom korištenja niže porezne stope radi izbjegavanja plaćanja poreza ili smanjenja porezne obveze, primjerice podjela djelatnosti na dva poduzeća kako bi se porez na dobit plaćao po manjoj stopi.
U navedenim slučajevima porezi i doprinosi obračunat će se kao da korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona nije bilo. Za nastale obveze u slučaju izbjegavanja isplate plaće tereti se primatelj, a isplatitelj je jamac plaćanja te obveze. Za preostale dvije navedene obveze odgovara i fizička osoba koja stvarno upravlja društvima.
Zakon o fiskalizaciji
Od 01.01.2021. na fiskalnim računima koji sadrže JIR i ZIK bit će obavezan i QR kod uz pomoć kojeg će građani moći lakše provjeravati fiskalizaciju računa kod Porezne uprave. Od istog datuma prema već važećim propisima počinje obveza provođenja postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja.
Od 01.04.2020. započet će obveza provođenja postupka fiskalizacije izdavanja računa za prateće dokumente koji se izdaju prije samog izdavanja fiskaliziranog računa, odnosno dokumente koji imaju napomenu „OVO NIJE FISKALNI RAČUN“.