U tijeku je 222. sjednica Vlade RH, na kojoj očekujemo usvajanje jučer najavljenih mjera za pomoć gospodarstvu.
Donosimo vam sintezu mjera najavljenu od Ministara Vlade RH.
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, Darko Horvat
“Travanjski paket ide u prilog tome da robusno i
odlučno branimo svako radno mjesto te čuvamo poduzeća i obrte. Smatramo da oni
koji neće imati pad prihoda iznad 20 posto, ne trpe utjecaj koronavirusa. Ali,
za one koji će zabilježiti pad prihoda između 20 i 50 posto, bit će moguća
odgoda plaćanja i obročne uplate, a za one iznad 50 posto, otpisat ćemo sva
davanja”, naglasio je Horvat.
U paketu
mjera su i one tvrtke koje imaju prihode iznad 7,5 milijuna kuna. Pitanje je
zašto baš 7,5 milijuna kuna.
“Ova
Vlada je u jednom koraku porezne reforme digla prag ulaska u sustav PDV-a s tri
na 7,5 milijuna kuna, ali isto tako, za one poduzetnike koji uprihoduju 7,5
milijuna kuna ili manje, snizila porez na dohodak. To smo uzeli kao
kriterij”, pojasnio je ministar te se osvrnuo na dio oko PDV-a.
“Dosadašnja
potreba plaćanja PDV-a do iznosa od 7,5 milijuna kuna, širi se na sve poduzetnike.
Dakle, ide po naplaćenom računu”, kazao je.
Ovaj
drugi paket djeluje kao smjer koji bi mogao spriječiti katastrofične razmjere
krize.
“Mnogi
su pozivali na osnivanje stožera koji bi pomogao donijeti mjere, ali hrabrost
premijera Plenkovića pomogao je da se to uspije i bez stožera. Dakle, sve što
je Vlada imala na stolu, a poslušala je sve, analizirala je i predstavila. Što
se zaduživanja tiče, ovog puta će se Hrvatska zaduživati da spasi radna mjesta
i poduzeća”, zaključio je ministar Horvat.
Aladrović: Otpis praktički u cijelosti za one koje imaju manje od 7,5
milijuna kuna prihoda
Ministar
rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović bio je gost Dnevnika N1 Televizije
gdje je, također, govorio o najnovijem paketu mjera Vlade za pomoć gospodarstvu
koje je premijer Plenković predstavio danas popodne.
“Vidjeli
ste da je novi paket mjera kojeg smo predstavili, odnosno ažuriranje paketa
mjera izdašnije nego što je bilo to ranije”, kazao je ministar Aladrović.
“Ono
što možemo kvantificirati, to je mjera koja se tiče čuvanja radnih mjesta, koju
smo s 3.250 kuna podigli na 4.000 kuna neto. Ono što smo dodali su mirovinski i
zdravstveni iznosi na taj iznos, ali isto tako i retroaktivno mirovinske i
zdravstvene doprinose za mjesec ožujak s isplatom u travnju.”
“Kad
se kvantificira taj dio to je gotovo devet milijardi kuna koje će direktno doći
u gospodarstvo. Dakle, ne uz odgodu, ne uz nekakve moratorije, nego direktno za
očuvanje radnih mjesta”, objasnio je ministar.
“Druga
mjera koju smo definirali je određeni otpis za one poduzetnike koji su pogođeni
koronavirusom i imaju pad prihoda više od 50 posto. Dakle, otpis praktički u
cijelosti za one koje imaju manje od 7,5 milijuna kuna prihoda”, objasnio
je ministar Aladrović i dodao sljedeće:
“Vidimo
da je manje-više izloženost malih i mikro poduzetnika najveća i definitivno je
to neki benchmark kojim smo se vodili.”
Osvrnuo
se i na promjene u naplati PDV-a. “PDV će se obračunavati drugačije, ne
ono što je fakturirano, naplaćivat će se naknadno one usluge koje su naplaćene,
ne kada su fakturirane”, rekao je.
Proširene mjere idu na ruku poduzetnicima i radnicima
“Proširili
smo set mjera koje idu na ruku i poduzetnicima i radnicima. Očekujemo, dakle,
nekakav sinergijski učinak, a sve s ciljem očuvanja radnih mjesta i
ekonomije”, istaknuo je Aladrović.
“Želimo
postići to da u trenu kada ova kriza na neki način završi i kada zdravstvena
opasnost od virusa bude manja, da naša ekonomija spremno dočeka te trenutke. To
nije ni jednostavno, ni lako“, kazao je.
Na pitanje
novinara kako se Slovenija već zadužila, ministar Aladrović odgovorio je kako
između Hrvatske i Slovenije postoji razlika jer se Slovenija nalazi u
monetarnoj uniji EU te joj je zaduživanje samim time jednostavnije nego za
Hrvatsku.
“Ali,
u ovom trenu ne treba dizati paniku. Siguran sam da ćemo u dogovoru s HNB-om,
institucionalnim investitorima i mirovinskim fondovima naći dovoljno
sredstava“, dodao je.
Mirovine i socijalna davanja sigurni
“Mirovine
i socijalna davanja su sigurni. Što se socijalnih partnera tiče, naravno da
očekujemo i njihovo sudjelovanje i njihovu solidarnost za sve ovo što se
trenutno događa u gospodarstvu. I očekujemo da ćemo postići određene uštede
rezultatima tih razgovora kada ih otvorimo”, poručio je.
Ne treba
to prevesti u rezanje plaća, kazao je, ali definitivno treba prevesti u to da
svi trebamo snositi određen dio solidarnosti, određen dio pogođenosti ovom
krizom i svi oni koji na neki način nisu izloženi toliko realnom sektoru se
moraju solidarizirati i povećati razinu empatije prema realnom sektoru.
Ćorić: S povećanjem na 4 000 kuna, dodatno motiviramo poslodavce da zadrže
svoje radnike
Ministar
zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić gostovao je u Dnevniku HTV-a.
„Svjedočimo
da već nekoliko tjedana kao i brojne druge zemlje u Europi bilježimo pad, zbog
zaključanosti, zatvorenosti. Bilježimo pad potrošnje. Porast nezaposlenosti s
obzirom na širinu, i broj resora koje je zahvatila, minimalan je. Vladu veseli
da je privatni sektor u potpunosti anticipirao mjere iz prvog paketa, gdje je
400 000 radnika i 65 000 poslodavaca koji su do ovog trenutka aplicirali na
mjeru od 3 250 kuna. Nije riječ o minimalcu, to je iznos kojim potičemo naše
privatnike, naš privatni sektor da zadrže radnike i da svi zajedno čekamo kraj ove
krize. S povećanjem na 4 000 kuna, dodatno motiviramo poslodavce da zadrže
svoje radnike, ovu mjeru prati i oslobađanje od poreza“, istaknuo je ministar
Ćorić.
Smatra
kako je ovaj set mjera i više nego dovoljan ako ova kriza bude kratko trajala.
„Vjerujemo
da će svi poslodavci biti odgovorni i svoji zaposlenicima isplatiti 4 000 kuna
za travanj i svibanj. S ovim mjerama stimulirat ćemo potrošnju, a ona nam je u
ovim trenucima nužno potrebna“, kazao je.
Uštede će biti značajne
Ćorić je
izdvojio da su svi članovi Vlade dobili naredbu da „pročešljaju“ svoja
ministarstva i da vide kolike su mogućnosti za uštedu.
„Ministarstvo
zaštite okoliša već je prošli tjedan izašlo sa svojim prijedlogom i
projekcijom. Sve vrste nabave koje nisu nužne, na čekanju su. Uštede će biti
značajne, dio sredstava koje ćemo uštedjeti, prelijemo u potrošnju, građevinski
sektor koji i tijekom krize funkcionira. Situacija je relativno jako teška, ali
građevinski sektor donosi svoj doprinos“, pojasnio je.
Ćorić je
kazao da su kod zaduživanja orijentirani na domaće tržište, a dio zaduženja bit
će i na međunarodnom tržištu. Poručio je da treba solidarizirati javni sektor.
„Racionalizacija
javnog sektora pa i Vlade, sigurno će biti i racionalno postupanje javnih
poduzeća, oni će biti obuhvaćeni mjerama ušteda. Trebamo sa sindikalnim
predstavnicima vidjeti da teret krize snosimo svi, bez otpuštanja i posljedica“.
Zaključio
je da je turistička grana najviše pogođena ovom krizom te da je turistički
sektor predmet posebnih opservacija.